Biohemijski nalazi 2. dio
APOLIPOPROTEIN A1

Glavni apolipoprotein (prenosnik) HDL-holesterola je apolipoprotein A (Apo A). Apo A1 ima ulogu uklanjanja prekomjernog holesterola iz tkiva. Mjerenje Apo A1 često se koristi za kategoriziranje bolesnika s genetskim poremećajem koji vodi do niske koncentracije HDL holesterola. 

Referentne vrijednosti:
Muškarci: 1,05 - 1,75 g/L
Žene: 1,05 - 2,05 g/L Povišeno:

Povišene vrijednosti nađene su kod hiperfunkcije jajnika i abetalipoproteinemija.

Sniženo:
Smanjen nivo Apo A1 primijećen je kod kardiovaskularnih bolesnika. Može se javiti i u stanjima kao što su: septikemija, AIDS, inzulin-ovisan dijabetes, nedostatak hormona rasta, hipofinkcija jajnika, nasljedna hipertrigliciridemija, reumatska bolest, osnovna hipertenzija, akutni infarkt miokarda, oboljenje koronarnih arterija, ishemija srca, ateroskleroza, hronični aktivni hepatitis te ciroza jetre.
 
Priprema za vađenje krvi:
Za ovu pretragu se mora biti natašte. 
 

APOLIPOPROTEIN B

Osnovna je uloga Apo B isporuka holesterola u tkiva.

Referentne vrijednosti:
Muškarci: 0,60-1,40 g/L
Žene: 0,55-1,30 g/L
 
Povišeno:
Povišena razina Apo B100 povezana je s povišenim rizikom bolesti srčanih arterija, zatim u hipotiroidizmu te nedostatku faktora rasta.
 
Sniženo:
Snižen nivo Apo B nalazi se u septikemiji, zatim u hipertiroidizmu te abetalipoproteinemiji.
 
Priprema za vađenje krvi:
Za ovu pretragu se mora biti natašte.
 

CK -KREATIN KINAZA

CK je enzim koji se nalazi u visokoj koncentraciji u srčanom mišiću, skeletnim mišićima i u mozgu ali u mnogo manjoj količini.

Referentne vrijednosti:
Muškarci: < 177 U/L
Žene: < 153 U/L
 
Povišeno:
Produženo povećanje aktivnosti pokazatelj je loše prognoze. Otpuštanje CK u serum srazmjerno je veličini infarkta, a 80% enzima oslobođeno je do trenutka kada vrijednosti u serumu dostižu najviši nivo. Kod progresivne mišićne distrofije aktivnosti CK dostignu 50 puta više od gornje granice normale.
Dijagnostički je važan pokazatelj infarkta miokarda ko i njegove prognoze, kao i kod mišićnih bolesti, naročito distrofije.
 

LDH - Laktat dehidrogenaza

Enzim koji se uglavnom nalazi unutar ćelija. Najviše LDH sadrže ćelije: jetre, srca, bubrega, skeletnih mišića i eritrocita.
Dijagnostički je važan pokazatelj infarkta miokarda kao i njegove prognoze, zatim kod mišićnih bolesti, naročito distrofije.
Najveće značenje određivnje aktivnosti LDH ima kod oboljenja jetre, a može poslužiti u nekim slučajevima kao tumorski biljeg.
 
Referentne vrijednosti:
Muškarci i žene: <241 U/L
 
Povišeno:
Kod virusnog hepatitisa, cirozi, opstruktivnoj žutici, infarktu miokarda u megaloblastičnoj i pernicioznoj anemiji, šoku, hipoksiji, bubrežnim bolestima, metastatskom karcinomu.
 

HOLESTEROL

Holesterol je masnoća koje najviše ima u namirnicama životinjskog porijekla. Bez holesterola, većina živih bića ne bi mogla živjeti. Riječ je o tvari koja je sastojak svake ćelije tijela (ćelijske membrane). Osim toga, u ljudskom organizmu holesterol je potreban za mnoge metaboličke procese u izmjeni tvari. Iz njega nastaje više vrsta hormona, i to ženskih i muških spolnih hormona (npr. testosterona, estradiola) te hormona nadbubrežne žlijezde (npr. kortizol). Također, dio je i molekule vitamina D. Holesterol je i tvar iz koje nastaju žučne kiseline koje se putem žuči izlučuju u crijevo i bez kojih je nezamisliva normalna probava, naročito masti. 

Ova za život važna tvar mora u tijelu uvijek biti na raspolaganju pa količina holesterola u tijelu ne smije ovisiti o njegovom unosu samo putem hrane. Zato se holesterol stvara i u tijelu. Glavno mjesto gdje nastaje je jetra. U njoj nastaje oko 1 do 2 grama holesterola dnevno. On se krvlju prenosi do svake ćelije i u njima se zatim dalje prerađuje, ovisno o potrebama.
 
Kako se holesterol prenosi krvlju? Što je to LDL- i HDL-holesterol? Kako je kolesterol masnoća topljiva samo u mastima, a krv se sastoji prvenstveno od vode, on se ne bi mogao krvlju prenositi iz probavnog sustava i jetre do svih tkiva u kojima se iskorištava. Stoga holesterol zajedno s posebnim bjelančevinama čini čestice koje se nazivaju lipoproteini. To su prijenosnici holesterola i drugih masnoća u krvi. Postoji više vrsta lipoproteina, a najvažnije su dvije: LDL-čestice koje prenose holesterol i odlažu ga u pojedina tkiva i organe, i HDL-čestice koje sakupljaju na sebe i prenose suvišan holesterol iz raznih tkiva u jetru. Lipoproteini se razlikuju prvenstveno prema svojoj gustoći: LDL su čestice niske gustoće, a HDL su čestice visoke gustoće. LDL-čestice sadrže holesterol koji se naziva "lošim holesterolom" jer te čestice prenose holesterol koji se iz njih odlaže u tkiva pa i stjenke krvnih žila. HDL-čestice nazivaju se "čistačima", a holesterol iz njih "dobrim holesterolom". One odnose taj suvišan holesterol iz tkiva gdje ga ima previše i njegova viša razina u krvi upućuje na manji rizik za nastajanje kardiovaskularnih bolesti.
 
Referentne vrijednosti:
Muškarci i žene: (preporuka < 5,0 mmol/L)
 
Povišeno:
Koncentracija je povećana je u početnoj fazi hepatitisa, u opstruktivnoj žutici, lipoidnoj nefrozi, nefritisu, hipotireozi i dijabetesu melitusu. U primarnoj hiperkolesterolemiji (tip IIa hiperlipoproteinemije) primarni je defekt u samom metabolizmu holesterola.
 
Sniženo:
Sniženje koncentracije holesterola u krvi rjeđe je obično kod hiperfunkcije štitnjače (Basedowljeva bolest), u teškim oštećenjima funkcije jetre, u cirozi i teškim hroničnim hepatitisima te u malignim bolestima, u postoperativnim stanjima i općenito kod slabe prehrane.
 
Priprema za vađenje krvi:
Za ovu pretragu se mora biti natašte.
 

TRIGLICERIDI

Trigliceridi su masnoće, spojevi alkohola glicerola i masnih kiselina. Unosimo ih hranom, ali se nalaze pohranjeni i u masnim stanicama tijela. Kada organizam želi iskoristiti mast iz hrane ili masnih pričuva, mora trigliceride najprije razgraditi enzimima na glicerol i masne kiseline. Razgrađeni proizvodi iskorištavaju se u metabolizmu - glicerol se pretvara u glukozu (krvni šećer) koja se može iskoristiti za stvaranje energije ili izgradnju drugih tvari, a masne se kiseline razgrađuju do jednostavnijih pri čemu također nastaje energija. Obrnuto, ako jedemo previše hrane koja sadržava ugljikohidrate, suvišak se pretvara preko glicerola u trigliceride i pohranjuje u masnom tkivu kao tjelesna mast. Zato je osnova dijete, ako je razina triglicerida u krvi povišena, prvenstveno smanjenje unosa hrane koja sadržava ugljikohidrate (alkohol, slatkiši, kruh, tijesto i sl.) i masti. Naime, i povišen nivo triglicerida rizik je za aterosklerozu, no manje nego je to povišen nivo holesterola. Često iste osobe imaju povećani i holesterol i trigliceride u krvi, osobito ako se namirnice iz kojih te masnoće nastaju neumjereno unose.

Referentne vrijednosti:
Muškarci i žene: <1,7 mmol/L
 
Povišeno:
Povišene koncentracije triglicerida u serumu nalaze se kod šećerne bolesti, opstruktivne žutice, nefroze i hipofunkcije štitnjače.
 
Sniženo:
Smanjene koncentracije triglicerida dosta je rijetko. Može se naći kod hipotireoze, malapsorpcije i malnutricije, vrlo teških terminalnih stadija jetrenih bolesti, hroničnih opstruktivnih bolesti, bolesti pluća i hipolipoproteinemije. Vrijeme određivanja: Nalaz je gotov isti dan.
 
Priprema za vađenje krvi:
Za ovu pretragu se mora biti natašte.
 

HDL-HOLESTEROL

HDL-čestice nazivaju se "čistačima", a holesterol iz njih "dobrim holesterolom". One odnose taj suvišan holesterol iz tkiva gdje ga ima previše i njegova viša razina u krvi upućuje na manji rizik za nastajanje kardiovaskularnih bolesti.
Približno 25% ukupnog holesterola u serumu se prenosi kao HDL frakcija.
Niski HDL-kolesterol je faktor rizika neovisan o ukupnom nivou holesterola i predstavlja visoku vjerojatnost za kardiovaskularna oboljenja.
 
Referentne vrijednosti:
Muškarci: >1,0 mmol/L
Žene: >1,2 mmol/L
 
Povišeno:
Povišene vrijednosti HDL-holesterola mogu se naći u hipotiroidizmu, inzulin ovisnom dijabetesu, von Willebrandovoj bolesti, bilijarnoj cirozi te nefrotskom sindromu.
 
Sniženo:
Snižene vrijednosti mogu se naći u septikemiji, različitim infekcijama, hipertiroidizmu, diabetes mellitusu, sindromu policističnih jajnika, guši, reumatskim bolesti, osnovnoj hipertenziji, akutnom infarktu miokarda, aterosklerozi, hroničnom hepatitisu, cirozi jetre, celijakiji, nefrotskom sindrom, hroničnoj bolesti bubrega te fiziološki u postmenopauzi.
 

LDL- HOLESTEROL

Kako je holesterol masnoća topljiva samo u mastima, a krv se sastoji prvenstveno od vode, on se ne bi mogao krvlju prenositi iz probavnog trakta i jetre do svih tkiva u kojima se iskorištava. Stoga holesterol zajedno s posebnim bjelančevinama čini čestice koje se nazivaju lipoproteini.

To su prenosnici holesterola i drugih masnoĆa u krvi. Postoji više vrsta lipoproteina, a najvažnije su dvije: LDL-čestice koje prenose holesterol i odlažu ga u pojedina tkiva i organe, i HDL-čestice koje sakupljaju na sebe i prenose suvišan holesterol iz raznih tkiva u jetru. Lipoproteini se razlikuju prvenstveno prema svojoj gustoći: LDL su čestice niske gustoće, a HDL su čestice visoke gustoće.

LDL-čestice sadrže holesterol koji se naziva "lošim holesterolom" jer te čestice prenose holesterol koji se iz njih odlaže u tkiva pa i stijenke krvnih žila.
 
Referentne vrijednosti:
Muškarci i žene: < 3,0 mmol/L
 
Povišeno:
Visoka razina LDL-holesterola povezana je s povećanim kardiovaskularnim rizikom te nasljednom hiperlipidemijom.
 
Sniženo:
Snižena razina LDL-holesterola može se pronaći kod malapsorpcije i malnutricije.
 
Priprema za vađenje krvi:
Za ovu pretragu se mora biti natašte.
 

ŽELJEZO

Željezo je sastavni dio hemoglobina i ima glavnu ulogu u prijenosu kisika u ćelije. Najveći značaj određivanja željeza je kod slabokrvnosti. Željezo sudjeluje u brojnim važnim procesima u tijelu počevši od ćelijskih oksidativnih mehanizama do prenosa i isporuke kisika tjelesnim ćelijama.

Referentne vrijednosti:
Muškarci: 11-32 µmol/L
Žene: 8-30 µmol/L
 
Povišeno:
Povećane vrijednosti željeza mogu se naći u akutnom hepatitisu, hemokromatozi, hemosiderozi, pernicioznoj aplastičnoj i hemolitičnoj anemiji, bolesti srpastih stanica, talasemiji, akutnom i hroničnom otrovanju s željezom te otrovanju s olovom.
 
Sniženo:
Smanjene vrijednosti javljaju se u anemiji uzrokovanoj nedostatkom željeza (u sideropeničnoj anemiji), u akutnim i hroničnim infekcijama, malignim bolestima, nefrotskom sindromu.
 
Priprema za vađenje krvi:
Uzorak se uzima ujutro
 

UIBC - (unsaturated iron binding capacity)

Nezasićeni kapacitet vezivanja željeza U fiziološkom stanju samo je 1/3 transferina zasićena s Fe(III), pa transferin posjeduje tzv. latentni kapacitet vezanja željeza. Ako je koncentracija željeza u serumu niska, UIBC će biti povišen.

Referentne vrijednosti:
Muškarci: 25 - 54 µmol/L
Žene: 25 - 59 µmol/L
 
Povišeno:
U anemiji zbog deficita željeza, zatim u trudnoći.
 
Sniženo:
Smanjene vrijednosti: kod hroničnog deficita željeza, zatim manje primarne hemokromatoze, hemolitičke anemije, ß-talasemije
 

TIBC
 
Ukupni kapacitet vezivanja željeza Ukupna sposobnost vezanja Fe mjera je koncentracije transferina. TIBC varira u poremećajima metabolizma željeza. Najveće značenje određivanja TIBC ima kod raznih vrsta anemija.
 
Referentne vrijednosti:
Muškarci: 49 – 72 µmol/L
Žene: 49 – 75 µmol/L
 
Povišeno: Uzrok porasta TIBC je sideropenična anemija, kasna trudnoća oralni kontraceptivi i virusni hepatitis.
Sniženo: TIBC se smanjuje kod malignih oboljenja, trovanja željezom, bubrežnih oboljenja, nefroze, Kwasiorkor-a i talasemije. u pernicioznoj anemiji, akutnim i kroničnim infekcijama, cirozi. 


KALIJ

Kalijev ion - vrsta elektrolita Određivanje kalija ima značaj u stanjima gdje dolazi do povećane koncentracije pri bubrežnoj insuficijenciji, zatim u stanju šoka, a što je povezano s metaboličkom acidozom, kod ishemije i dijabetičke ketoacidoze. Kalij se u organizmu nalazi u stanicama. Služi i za prenošenje živčanih podražaja, pa je važan za rad srca. Održavanje stalne koncentracije kalija u izvan staničnoj tekućini vrlo je važno za vitalnu funkciju stanica u tijelu.

Referentne vrijednosti: Muškarci i žene: 3,9 – 5,1 mmol/L

Povišeno: Pri oštećenju bubrega, pojačanom vježbanju, u stanju šoka, pri povećanom unosu kalija, masivnoj hemolizi, jakim povredama tkiva, gladovanju

Sniženo: U kroničnom gladovanju, povraćanju i proljevima, u bubrežnoj acidozi, primarnom i sekundarnom aldosteronizmu, u alkalozi, cističnoj fibrozi, tijekom terapije glukozom


NATRIJ

Natrijev ion (Na) – elektrolit koji uz kalij održava osmotsku ravnotežu u tijelu. Promjenom brzine lučenja natrija bubrezima i promjenom volumena izvan stanične tekućine održavaju se normalne koncentracije natrija u plazmi. Smanjenja koncentracije natrija dovodi do slabosti (manje od 120 mmol/L), do bulbarne ili pseudobulbarne paralize (< od 110 mmol/L), te do teških neuroloških znakova i simptoma (90-105 mmol/L).

Referentne vrijednosti: Muškarci i žene:137 - 146 mmol/L

Povišeno: Povećanu koncentraciju natrija u serumu nalazimo kod patoloških stanja: hiperfunkcija nadbubrežne žlijezde (Cushingov sindrom), pretjerani gubitak tekućine pri čemu se prije svega gubi voda pa dolazi do hemokoncentracije, kod stanja povezanih s gubitkom vode kroz kožu, pluća, gastrointestinaln trakt i bubrege, neodgovarajućeg unosa vode zbog poremećenog mehanizma žeđi, dehidracije, pri terapiji steroidima , nakon terapije inzulinom u dijabetičkoj komi zbog naglog smanjenja koncentracije glukoze u krvi te u nekim ozljedama mozga.

Sniženo: Smanjenje koncentracije natrija u serumu mogu uzrokovati razne bolesti, kao npr. različiti gastrointestinalni poremećaji, kod povraćanja, proljeva, znojenja, metaboličke acidoze, hipotiroidizma smanjenog unosa natrija hranom , zatim jaka diureza koja se javlja kod dijabetesa insipidusa ili dijabetesa melitusa, zatim hipofunkcija nadbubrežne žlijezde, različite bubrežne bolesti, stanja praćena jakim znojenjem, infektivne bolesti (pneumonija).


Preuzeto sa :  www.poliklinika-stela.hr 


Pregled pojmova


Prijavite se Facebook stranicu Udruženja
POSTANI ČLAN UDRUŽENJA
Grad Banja Luka
 
     
 
Novosti    O nama    Hepatitis    Jetra    Savjeti    Pregled pojmova    Sponzori