Jetra i bolesti jetre u trudnoći

U toku trudnoće kod zdrave žene dolazi do promjene u jetri, što je posljedica promjene u hemodinamici uopšte u tom stanju. U tom devetomjesečnom periodu dolazi do povećanja ukupnog volumena krvi i plazme od 1.700 – 1.900 ml, što, naravno, ima za posljedicu i promjenu protoka krvi i plazme kroz neke unutrašnje organe, što ujedno dovodi i do promjena na nivou koagulacije i to u smislu hiperkoagulabilnosti. Promjene na veličini jetre se kod zdrave trudnice ne primjećuju, ali se u osnovnim laboratorijskim nalazima nalaze promjene kao što su: povećanje alkalne fosfataze, holesterola, triglicerida, fibrinogena, leukocita, dok su urea, urična kiselina i hemoglobin u padu.

Navedene promjene u funkciji jetre kod zdrave trudnice se povlače sa završetkom trudnoće. Međutim, trudnoća može uzrokovati trajna oboljenja jetre ili mijenjati tok već postojećeg oboljenja.

Najčešće oboljenja jetre u trudnoći nastaju u sklopu preeklampsije i eklampsije, mada nastaju i oboljenja koja ne moraju biti etiološki u svezi sa njima.

HELLP sindrom se javlja u 5-15% slučajeva kod trudnica sa eklampsijom. Promjene vezane za jetru se očituju u smislu hemolitičke anemije, pojačane aktivnosti jetrenih enzima, niskih vrijednosti trombocita, zbog čega se oboljenje i naziva tako (Hemolytic anemia, Elevated Liver enzymes, Low Platels) uz naravno prisutne simptome eklampsije i od drugih uzroka: glavobolja, edemi, hipertenzija, proteinurija, mučnina i povraćanje, hepatosplenomegalija, te u laboratoriju bilirubinemija i povećanje aminotransferaza.

Povraćanje u trudnoći se manifestuje kod velikog broja trudnica, naročito u prvom trimestru trudnoće. Spontano nestaje i zahtjeva u terapiji samo adekvatnu rehidrataciju trudnice. Međutim, u manjem broju slučajeva to povraćanje postaje prekomjerno, te je trudnica dehidrirana, u mineralnom disbalansu što može imati za posljedicu oštećenje ploda. U laboratorijskim nalazima takvih trudnica se nalazi bilirubinemija, povećanje vrijednosti aminotransferaza, promjena hormonalnog statusa u smislu hepertireoze, te se ovaj simptom ne smije zanemariti, odnosno čekati njegova spontana regresija. Pravilnom terapijom u bolničkim ustanovama u većini slučajeva trudnoća se može nastaviti bez posljedica na zdravlje ploda.

Akutna masna infiltracija jetre u trudnoći je teško oboljenje jetre koje se može javiti izolirano kao i u sklopu preeklampsije. Kod ovog oboljenja klinički uz prisutne simptome preeklampsije i simptoma HELLP sindroma, javlja se i diabetes insipidus. Bolest se manifestuje i u opetovanim trudnoćama kao i kod ženske djece iz tih trudnoća, te se zbog toga smatra da je u pitanju vjerovatno nasljednost u smislu nedovoljne oksidacije masnih kiselina.

Infarkt jetre i spontana ruptura jetre je rijetko oboljenje u trudnoći, u sklopu eklampsije koja nastaje najčešće kao posljedica hiperkoagulabilnosti. Spontana ruptura se javlja naglo, češće u lijevom režnju i veoma rijetko ima dobru prognozu.

Holestaza se u toku trudnoće manifestuje pojavom svrbeža kože koji se javlja već na početku trudnoće, zatim pojava blagog žutila kože, kao i povećanjem žučne kesice. Laboratorijski je popraćena povećanjem vrijednosti aminotransferaza γ-GT, vrijednosti žučnih kiselina i bakra. U terapiji se može koristiti antihistaminik, ali sve prestaje tek sa završetkom trudnoće. Bolest nije toliko opasna za trudnicu koliko za plod, jer može ostaviti posljedice na normalan razvoj ploda, kao i uzrokovati povećan broj prematurusa i mrtvorođenčadi.

Do sada navedena oboljenja jetre se javljaju u trudnoći kod zdrave trudnice, dakle i zdrave jetre. Sada ćemo nešto više reći o pogoršanjima već postojećih oboljenje jetre, a koje trudnoća pogoršava i uzrokuje brojne posljedice kako na majku tako i na plod.

Trudnoća i virusni hepatitis

U slučaju kada trudnica zadobije akutnu infekciju B hepatitisom, obično ne nastaje najteži stadij bolesti te prema tome ne dolazi ni do povećane smrtnosti novorođenčadi niti povećanog broja novorođenčadi sa malformacijama. Vakcinacija u trudnoći nema posljedica na plod. Kod trudnica sa hroničnim B hepatitisom ili žena nosilica hepatitis B virusa aktivacija ili egzarcerebracija bolesti se ne javlja učestalije. Najvažnija je prevencija, tzv."vertikalnog" prijenosa sa majke na dijete, što se dešava najčešće kod HbeAg pozitivnih majki i sa visokim vrijednostima HBV –DNK u serumu. Ujedno, neophodno je provoditi imunoprofilaksu kod sve novorođene djece čije su majke nositeljice hepatitis B virusa. Trudnice sa hroničnim C hepatitisom obično nemaju većih komplikacija u trudnoći, a mogućnost prijenosa na dijete je manja nego ko hepatitisa B.

Trudnice sa hroničnim autoimunim hepatitisom koje su liječene imunosupresivima, takođe, rijetko imaju reaktivaciju bolesti. Mogu se liječiti malim dozama azatriopina.

Veći procent rizika preeklampsije, te rođenja djeteta sa maliformacijama imaju trudnice kod kojih je dijagnosticirana bilijarna ciroza, Wilsonova bolest porfirijom ili nekim od oblika hiperbilirubinemije.

Treba napomeniti da zbog smanjenog motiliteta žučne kesice i hiperkolesterolemije često oboljenje u trudnoći, kao i pogoršanje, nastaje kod pacijentica sa holelitijazom. Tretira se konzervativno, osim u iznimnim slučajevima kada se mora hirurški rješavati.

Literatura:

  1. Michielsen PP, Van Damm P. Viral hepatitis and pregnansy. Aca Ggastroent. Belg 1999;62:21
  2. Barton J, Sibai B Hematic Imaging in HELLP syndrome: hemolisysis elevated liver enzymes and low platelet count. Am J Obstet Gynecol 1996; 174:1280
  3. Čolić-Cvrlje V Jetra u trudnoći. Interna medicina Vrhovac i sar Naprijed Zagreb 1997; 1032

Bolesti jetre


POSTANI ČLAN UDRUŽENJA
Prijavite se Facebook stranicu Udruženja
 
     
 
Novosti    O nama    Hepatitis    Jetra    Savjeti    Pregled pojmova    Sponzori